ŠumadijaDanas
Naslovna

Društvo

17. novembar 2026. 01:31

Četvorodnevna radna nedelja u Srbiji: San ili realnost?

Ideja o skraćenju radne nedelje na četiri dana uz zadržavanje iste plate sve češće se pominje, ali da li je takav model ostvariv u Srbiji i kakva su iskustva iz sveta?

Fotografija uz vijest: Četvorodnevna radna nedelja u Srbiji: San ili realnost?

Četvorodnevna radna nedelja, sa tri dana odmora i punom platom, sve se češće pominje kao mogući model rada. Program "Studentske liste" predviđa mogućnost dobrovoljnog prelaska na 32-časovnu radnu nedelju, uz zadržavanje zarade, ali to ne podrazumeva obavezno uvođenje za sve poslodavce.

Za mnoge zaposlene, rad od ponedeljka do četvrtka zvuči kao idealan raspored. Međutim, da bi ovakav sistem funkcionisao, poslodavci moraju pronaći način da posao koji se sada obavlja za pet dana organizuju za četiri, što zahteva povećanje produktivnosti.

Neke domaće kompanije već su isprobale ovaj model. "Mikroelektronika", čiji je vlasnik Nebojša Matić, primenjuje četvorodnevnu radnu nedelju za zaposlene u proizvodnji, a prema njegovim rečima, plate su povećane za 20 do 25 odsto, dok je prosečna zarada premašila 2.000 evra. Sličan model uvela je i kompanija "ManpowerGroup Srbija", gde su zaposleni zadržali iste plate, a produktivnost je povećana.

Širom sveta postoje različiti pristupi četvorodnevnoj radnoj nedelji. Island je sproveo opsežne eksperimente sa skraćivanjem radnog vremena bez smanjenja plata. Velika Britanija i Portugal su takođe testirali kraću radnu nedelju u brojnim kompanijama, sa pozitivnim rezultatima u smislu smanjenja profesionalnog sagorevanja i stresa, kao i bolje ravnoteže između posla i privatnog života. Belgija je omogućila zaposlenima da puno radno vreme rasporede na četiri duža radna dana, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati uveli četvorodnevnu radnu nedelju za zaposlene u lokalnoj upravi emirata Šardža.

Međutim, nijedna od ovih zemalja nije uvela univerzalnu obavezu skraćenja radnog vremena na 32 sata nedeljno uz nepromenjenu platu.

U Srbiji, važeći Zakon o radu predviđa puno radno vreme od 40 časova nedeljno. Za uvođenje 32-časovne nedelje kao punog radnog vremena bile bi potrebne izmene zakonskog okvira. Najveći izazov bi bila produktivnost, jer bi zaposleni morali da ostvare isti obim posla za 20% manje radnih sati, što podrazumeva rast produktivnosti po satu od 25% ukoliko se obim posla ne promeni.