Matej jevanđelista, opisujući stradanje Gospoda Isusa Hrista, navodi reči kapetana i vojnika koji su ga čuvali: "zaista ovaj je bio sin Božji." Taj kapetan bio je blaženi Longin, koji je sa još dvojicom svojih vojnika poverovao u sina Božjeg Isusa. On je bio starešina vojnika koji su prisustvovali raspeću Gospoda na Golgoti, kao i starešina straže koja je čuvala grob.
Kada su starešine jevrejske saznale za vaskrsenje Hristovo, pokušali su da potplate vojnike da šire lažnu vest. Pokušali su da potplate i Longina, ali se on nije dao.
Tada su Jevreji rešili da ubiju Longina. Kada je saznao za ovo, Longin je skinuo svoj vojnički pojas, krstio se zajedno sa svoja dva druga i tajno napustio Jerusalim, preselivši se u Kapadokiju. Tamo se predao postu i molitvi, i kao živi svedok vaskrsenja Hristovog obratio mnoge neznabošce u istinitu veru. Potom se udaljio u selo na imanje svog oca. Međutim, po kleveti Jevreja, Pilat je poslao vojnike da poseku Longina. Longin je provideo približavanje dželata, izašao im u susret i ugostio ih. Nakon što su vojnici legli da spavaju, sveti Longin se molio celu noć, pripremajući sebe za smrt.
Izjutra je doveo i svoja dva druga, obukao se u bele pogrebne haljine, poučio svoju čeljad i pokazao im mesto gde će ga sahraniti. Zatim se javio vojnicima i rekao im da je on Longin koga traže. Vojnici su se zbunili, ali je on insistirao da ispune zapovest svog starešine. I tako su bili posečeni Longin i njegova dva druga. Glavu Longinovu odneli su vojnici Pilatu, koji ju je predao Jevrejima, a oni su je zarili u đubre van grada.
"Mučenik Tvoj Gospode, Longin, u stradanju svome je primio nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobedi, a razori i nemoćnu drskost demona: Njegovim molitvama spasi duše naše."